CrossCountryAdvantures-RoadTripBIH

Rijeka Tara nastaje spajanjem Opasnice i Veruše u podnožju planine Komovi. Njena ukupna dužina je 144 km, od čega je 104 kilometra toka u Crnoj Gori i 40km u Bosni i Hercegovini. Kod Šćepan polja, rađa Drinu, spajajući se sa Pivom. Sigurno ste čuli, rijeka Tara se zbog svoje čistoće naziva i “Suzom Evrope” — bez brige možete piti njenu bistru i ledenu vodu gde god da se nađete, u bilo kom dijelu toka. Druga specifičnost vezana za Taru jeste da je kanjon ove rijeke dubok čak 1300 metara, što ga čini najdubljim u Evropi, a drugim u svetu, odmah iza čuvenog kanjona reke Kolorado u Americi. Od 1977. godine kanjon Tare je pod zaštitom UNESCO-a, a spada i u 25 najznačajnih svjetskih prirodnih znamenitosti. Flora i fauna ovog dijela Balkana je ne samo rijetka, već i divlja, netaknuta i bogata, i predstavlja još jednu od značajnih odlika prelijepih litica kanjona Tare i brzaka Drine. Flora rijeke Tare čuva brojne vrste biljnog svijeta od vremena, te tako možemo naći pojed...

Jezero Modrac nastalo je 1964.godine izgradnjom brane na rijeci Spreči u mjestu Modrac, opština Lukavac. Na njega se može doći sa svih strana. Iz pravca Doboja i Gračanice magistralnim putem Doboj –Tuzla. Ako se kreće iz pravca Hrvatske i preko graničnog prelaza Orašje te iz pravca Gradačca i Srebrenika, do jezera se dolazi putem Orašje – Tuzla. Iz pravca Sarajeva na jezero se dolazi magistralnim putem prema Tuzli. Riječ je o jednoj od najvećih akumulacija u bivšoj Jugoslaviji, u koju se ulijevaju rijeke Spreča i Turija. Prostire se na oko 17 kvadratnih kilometara, maksimalna dubina je oko 20 m., najveća širina oko 1600 m., a dužina 11 km.  Jezero Modrac je idealno mjesto za razvoj turizma, i naravno – za ribolov. Cijelom dužinom obala je pristupačna i za vrijeme niskog vodostaja, automobilom se može stići skoro do svakog dobrog mjesta za pecanje na jezeru. Za vrijeme visokog vodostaja, potrebno je kratku dionicu preći pješice. Najveće dubine prostiru se sredinom jezer...

  Na izlazu iz Bijeljine, na trećem kilometru prema Pavlovića mostu, nalazi se Etno Selo "Stanišići". Etno selo "Stanišići", izvan sadašnjeg vremena i prostora, vraća nas precima i prirodi, i budi u nama divljenje prema jednostavnosti nekadašnjeg načina života. Ovdje se odmaraju oči i duša, čovjek postaje plemenitiji, ali i mudriji slušajući žuborenje potoka i rad vodenice. Etno Selo "Stanišići" osnovano je 2003. godine, zahvaljujući inspiraciji Borisa Stanišića. Više od nekoliko godina on je putovao po srpskim selima srednje Bosne u potrazi za starim kućama i predmetima, koji će sačuvati predstavu o jednom vremenu i kulturi življenja sa kraja 19. i početka 20. vijeka. Rezultat je autentično planinsko selo u sred semberske ravnice. U selu se danas izdvajaju dvije cjeline. Jedna prikazuje svetovni život i izgrađena je od drveta. Čine je drvene kuće – brvnare sa pokućstvom koje im je vijekovima pripadalo. Kuće povezuju popločane kamene staze, a u ...

Neobični muzej pod vedrim nebom na poznatom izletištu Mačkovac, je nešto što zaista vrijedi posjetiti. Ovaj jedinstveni etno prostor posjeduje više kuća, radionica, vodenica i drugih starih objekata, koji su prije više od stotinu godina bili dio tradicije naroda ovog kraja. Ono što je novina za Etno avliju Mačkovac su razni suveniri sa natpisima ove sve poznatije avlije, jedinstvene u Tuzlanskom kantonu i BiH. Autor Refik Halilović od prodatih suvenira (razne olovke, lule, nargile za pušenje, muštikle, razni drveni muzički instrumenti, kao dvojnice i frule, privjesci za ključeve, šećernice od drveta, zidni satovi sa kartom BiH, sve vrste suđa-zemljanog, bakarnog  i drvenog, sačevi, peke, razni kotlovi) dograđuje Etno avliju Mačkovac.  U prelijepom prirodnom ambijentu otrgnut je od zaborava tipičan bosanski ambijent, na način što su restaurirane srednjevijekovne  zidine bez upotrebe maltera, stare bosanske kuće šeperuše, sa više od 3 hiljade bakarnih, srebr...

Katedrala Srca Isusova stolna je crkva Vrhbosanske nadbiskupije, sagrađena 1889. godine u neogotičkom stilu.  Projekat je djelo Josipa Vancaša, mađarskog arhitekte koji je inspiraciju za Sarajevsku katedralu pronašao u katedralama Notre Dame u Dijonu i Teyn u Pragu. Ipak, zahvaljujući njegovom osebujnom talentu Sarajevska katedrala je sasvim nova i autentična građevina, koja se odlično uklopila u okruženje, sa Gazi Husrev-begovim hamamom (danas Bošnjačkim institutom ) u pozadini. Unutrašnjost crkve je bogato ukrašena, a za freskoslikarstvo je bio zadužen čuveni italijansko-njemački slikar Alexander Maximilian Seitz. U Katedrali Srca Isusova nalazi se grobnica Josipa Štadlera, vrhbosanskog nadbiskupa sa početka 20. stoljeća, koji je i inicirao gradnju ovo bogomolje. Ispred ulaza u crkvu postavljen je spomenik papi Ivanu Pavlu II, koji je 1997. godine posjetio Sarajevo i iz glavnog grada BiH, netom po završetka rata, poslao poruku mira i tolerancije.

Na jugu Hercegovine, u tipično kraškom ambijentu, sa lijeve strane rijeke Neretve, nalazi se Hutovo blato, jedinstvena submediteranska močvara u Europi. Poznato je od davnina kao zelena oaza, sa obiljem vode u kojoj je uvjete za život našao veliki broj biljnih i životinjskih vrsta. Močvara je interesantna i značajna sa ornitološkog, ihtiološkog, znanstvenog, ekološkog i turističkog stajališta. Hutovo blato se smatra jednim od najvećih zimovališta ptica na području Europe. Hutovo blato teritorijalno pripada općinama Čapljina i Stolac, a prostire se na močvarnom, ravničarskom i brdovitom terenu, sa nadmorskom visinom od 1 m do 432 m. Ovo područje udaljeno je petnaestak kilometara od Jadranskog mora, tako da je pod velikim utjecajem sredozemne klime. Zbog izuzetnog značaja i ljepote Hutovo blato je proglašeno Parkom prirode 1995. godine. Slijevajući se u udoline i depresije kraške ponornice i površinske vode sa okolnih područja stvaraju veći broj jezera, jaruga, plesna i rijeku ...

Baščaršija je stara sarajevska čaršija , te povijesno i kulturno središte grada. Baščaršija je izgrađena u 15. stoljeću , kada je Isa Beg Isaković osnovao i cijeli grad. Riječ Baščaršija potječe od riječi "baš", koja na turskom znači "glavna", tako da Baščaršija znači "glavna čaršija". Zbog velikog požara u 19. stoljeću , današnja Baščaršija je dvostruko manja nego što je nekad bila. Komunističke vlasti su je htjele potpuno uništiti 1940-ih godina, smatrajući da staro trgovačko središte nema ulogu u modernom gradu, ali su odustale od tog plana. Baščaršija se nalazi na sjevernoj obali rijeke Miljacke , u općini Stari Grad Sarajevo. Na njoj se nalazi nekoliko važnih povijesnih objekata. Danas je Baščaršija glavna turistička atrakcija grada Sarajeva. --------- Sebilj (na fotografiji) je drvena fontana urađena u pseudo-otomanskom stilu ( Sebilj ) u centru Baščaršije u Sarajevu koju je izgradio bosanski vezir Mehmed-paša Kukavica 1753 ....

Neum presijeca dva dijela Republike Hrvatske kao posljedica Mira u Srijemskim Karlovcima iz 1699. godine. Udaljenost Neuma od Dubrovnika je 70 km, od zračne luke Dubrovnik 90 km, od Mostara 70 km, Međugorja 70 km, od željezničkih kolodvora Ploče i Metkovića po 30 km. U okviru većeg Malostonskog zaljeva , kojeg zatvara poluotok Klek, nalazi se Neumski zaljev .  Pripada Jadranskom moru i predstavlja jedini izlaz Bosne i Hercegovine na more. Zaljev je dug 6, a širok 1,2 kilometra. Neum ima dva granična prijelaza sa Hrvatskom na Državnoj cesti D8 koja povezuje sjeverni i južni Jadran. Prijelaz "Neum 1" graniči sa Klekom, a "Neum 2" sa mjestom Zaton Doli . Europska cesta "E65" prolazi kroz Neum. Neum se odlikuje dugim i toplim ljetima i kratkom i blagom zimom te spada u red primorskih mjesta s najvećim brojem sunčanih dana. Srednje mjesečne temperature mora na površini kreću se oko 13 °C u siječnju do 32 °C u srpnju i kolovozu . Povolj...

Stari most u Mostaru preko rijeke Neretve je UNESCO -va svjetska baština koji je, kada je izgrađen, bio je najveća lučna konstrukcija na svijetu. Dao ga je sagraditi 1566. godine Sulejman Veličanstveni , a graditelj je bio Mimar Hajrudin . Most je čvrsto stajao 427 godina dok nije uništen tijekom Rata u Bosni i Hercegovini 1993. godine. Obnovljen je nakon rata i ponovno otvoren za javnost 23. jula 2004. godine. Stari most ima izražen luk širok 4 metra i 30 metara dug koji svojom visinom od 24 metra, na najvišem mjestu, dominira rijekom Neretvom . S oba kraja završava s jednim obrambenim tornjem , Hellebija na sjeveroistoku i Tara na jugozapadu, koji se zajedno nazivaju "mostari" (carinici na mostu po kojima je grad dobio ime). Luk je napravljen od lokalnog kamena "tenelija", a njegov oblik je proizvod mnogih nepravilnosti koje su nastale deformacijom intradosa (unutarnje linije luka). On se može opisati kao kružnica koja je s obje strane pritisn...

Spomenik prirode Vrelo Bosne, koji se prostire na površini od 603 hektara, nalazi se u podnožju planine Igman , u naselju Ilidža, oko 15 kilometara od centra Sarajeva. Izvorište rijeke Bosne, prekrasna jezera kojima plivaju ribe i plove labudovi, otočići obrasli bujnim zelenilom, te činjenica kako je u vrelim ljetnim mjesecima tamo temperatura nekoliko stepeni niža nego u gradu Sarajevu, neki su od razloga zbog kojih je Vrelo Bosne već više od stotinu godina omiljeno izletište Sarajlija. Ovo područje stanište je različitih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih su neke endemske. Mala Bosna, vodotok u koji se ulijeva šest izvora, stanište je autohtone vrste potočne pastrmke. Vrelo Bosne je i prostor na kojem se nalazi glavno izvorište pitke vode Sarajeva - "Bačevo". Ovo izletište je ograđeno i uređeno – postavljene su klupe za sjedenje, natkrivena odmorišta, igralište za djecu, a u centralnom dijelu kompleksa nalazi se i restoran u kojem je specijalitet svj...

Sagrađena je 1682.godine i, uz Višegradsku ćupriju na Drini i Stari most u Mostaru, predstavlja jednu od najznačajnijih građevina u BiH, po mnogim komponentama, jedinstvenu srednjovjekovnu građevinu. Most je predstavljao remek djelo arhitekture XVII stoljeća. Prilikom povlačenja 3.marta 1945.godine, Kamenu ćupriju je bombardovanjem porušila Pionirska jedinica 3.bataljona 370. grenadirskog puka Wermachta, a ostali su čitavi samo kameni stubovi. Pošto je to bio i jedini prelaz preko Neretve, 1946.godine je napravljen novi betonski most niže od ćuprije, koji je i danas u funkciji magistralnog puta M-17. Preko ostataka Kamene ćuprije 1962.g postojeća drvena konstrukcija zamjenjena je armirano-betonskom. U julu 2003.godine Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine proglasila je ovo dobro nacionalnim spomenikom od značaja za Bosnu i Hercegovinu. Godine 2006.godine općina Konjic je počela sa radovima na rekonstrukciji Stare kamene ćuprije, uz...

Buna je rijeka u Bosni i Hercegovini , lijeva pritoka Neretve , u koju se ulijeva oko 15 km nizvodno od Mostara , u mjestu Buna . Duga je 9 km, a ima dvije pritoke: Posrt, koji je nestalna pritoka, tj. postoji samo zimi, i Bunica , koja je stalna pritoka i u Bunu se ulijeva sjeverno od mjesta Buna.  Veoma je bogata vodom : s protokom od 43 m 3 /s njeno vrelo jedno je od najjačih u Evropi. [1] Najviši vodostaji su u novembru, a najniži u julu i augustu. Neposredno ispod vrela u Blagaju nalaze se mrestilište i uzgajalište pastrmke . Bogata je mehkousnom pastrmkom , a u donjem toku ima i jegulja . Područje kroz koje protječe pogodno je za poljoprivredu , naročito za uzgoj voća , povrća i vinove loze . Na samom vrelu, koje izbija iz duboke pećine u Blagaju, nalazi se stara derviška tekija , koju još 1664. spominje putopisac Evlija Čelebija . Prije samog izvora Buna teče pod zemljom 19,5 km.

Ficibajer je omiljeno izletište Brčaka, koje se nalazi tek nekoliko stotina metara od središta grada, uz samu obalu rijeke Save. Kasnih 60-tih godina XX stoljeca je u Brčkom izgradjeno novo kupalište, smješteno na prostoru poznatog brčanskog šetališta Ficibajer. Na obali su izgrađeni restoran, stepeniste do Save kao i klupe za odmor. Pored tog kompleksa je napravljen Rekreacion centar, igralište za mali fudbal, košarku i odbojku.Na ovom mjestu možete uživati u šetnji, sportu i rekreaciji.

Tekija na vrelu Bune u Blagaju predstavlja značajan spomenik kulture iz ranog turskog doba u Bosni i Hercegovini. To je mjesto gdje su, posebnim ritualom, derviši obavljali – i danas obavljaju – zikr (slavljenje Boga). Tekija u Blagaju pripadala je raznim derviškim redovima, najprije bektašijama, a zatim halvetijama i kaderijama. Danas je predvođena vekilom (zamjenikom šejha) nakšibendijskog reda. Tekija na vrelu Bune osnovana je ubrzo nakon pada Hercegovine pod tursku vlast 1446. godine, a najkasnije oko 1520. godine. U tom najranijem, turskom periodu bektašizam je važio kao vladajuća ideološka doktrina u turskim osvajačkim pohodima, posebno kod akindžijske vojske (lake udarne konjice) i jeničara (janjičara). Prvi spomen tekije u Blagaju Prvi spomen tekiji u Blagaju nalazimo u Putopisu Evlije Čelebije, koji je kroz ovo mjesto proputovao 1664. godine. On kaže da je mostarski mufti efendija podigao uz litice izvora Bune jednu tekiju halvetijskog reda u kojoj derviši vo...

Počiteljska utvrda je izgrađena između 15. i 18. stoljeća, s intervalima kada je gradnja bila obustavljena. Izvorna srednjovjekovna jezgra grada je najstariji ograđeni dio, gdje se dvije faze izgradnje mogu se identificirati: stariji, unutarnji grad ili utvrda ( toranj s malim unutarnjim dvorištem - donjon ) s kraja 14. stoljeća, s kasnijim dodacima, izmjenama i pojačanjima iz druge polovine 15. stoljeća. Sudeći prema izgledu najstarijih dijelova utvrde, može se pretpostaviti kako malo mjesto ispod utvrde datira iz ranijeg ili istog razdoblja kao i sama utvrda. Nešto prije 1698. god. utvrda je znatno povećana i utvrđena s jačim sustavom obrane. Grad je obzidan tako da tvori unutarnji donjon s kvadratnim tornjem, dva bastiona (Mehmed-pašin i Delibašin), Dizdareva kuća, žitnica, utvrdbena džamija i „vodotoranj” (cisternu s ulazom i stubama koje vode do vode), te dva velika i dva mala portala ( kapije ). Tijekom rata u BiH od 1992.-96. godine, utvrda nije pretrpjela ozbiljnu štetu. ...