Tešanjska Gradina (Tešanj, BiH) - Tvrđava koja se oduprla i Eugenu Savojskom

Zimska pauza je završila i prva destinacija koju smo odabrali da posjetimo ove godine je mali gradić velikog kulturno-historijskog blaga. Upalili smo automobil i krenuli put Tešnja.

Tešnjaci su ponosni na kulturno-historijsko nasljeđe, a tvrđava u Tešnju je ključno obilježje ovog prostora, a i nalazi se u grbu Općine Tešanj. Ljudi je zovu Gradina, kao augmentativ, jer im je značajna. Posljednjih godina se ulagalo u obnovu kulturno-historijskog nasljeđa, Eminagića konaka, Tvrđave sa Sahat-kulom i Ferhat-begove džamije, a sve su to nacionalni spomenici.

Pod današnjim se imenom Tešanj prvi put spominje 1461. godine u Povelji kojom kralj Stjepan Tomašević svome stricu Radivoju Krstiću uz ostalo daruje "i na Usori grad Tešanj". Između 1463. i 1521. godine Tešanj je prelazio čas pod tursku, čas pod ugarsku vlast, a u vremenu od oko trinaest godina (1463-1476) Tešanj je bio središte Kraljevstva bosanskog i sjedište vojvode Radivoja Kotromanića, člana bosanske kraljevske loze. Kraljevstvo bosansko je tampon-država koju su uspostavili i potom dokinuli Turci. Tešanj će zatim biti središte nahije, a kasnije i kadiluka kojeg su činili tešanjska, maglajska i dobojska kapetanija, te varošica Novi Šeher. Kako je granica Otomanskog carstva pomjerana daleko na sjever, Tešanj je mogao živjeti i razvijati se u miru.

Stari grad Tešanj je izgrađen je na vrhu stjenovitog brijega uz rijeku Tešanjku. Utvrđenje koje se sastoji od dvije kule Tešnjaci zovu Gradina i za ovaj grad je simbol otpora i ponos.

Gornji dio utvrđenja se zove Kapetanova kula i postoji pismeni dokaz iz 1461. godine u kojem tadašnji i posljednji kralj srednjovjekovnog bosanskog kraljevstva Stjepan Tomašević poklanja kulu stricu Radivoju. Na osnovu arheoloških iskopina utvrđeno je da je Gradina i mnogo starija.

Druga kula se zove "Dizdareva kula" i izgrađena je 1747. godine, a donji dio, ispod kula je sagrađen u Osmanskom periodu. Osmanlije su u Bosni vladale od 1463. do 1878. godine. Poslije velikih provala Eugena Savojskog 1697. godine koji je u potpunosti zapalio Sarajevo, u novembru 1697. godine, Savojski nije uspio zauzeti ovo utvrđenje. Zanimljivo je da Gradina, u klasičnom vojnom smisli, kroz historiju nikada nije bila osvojena. Geostrateški položaj je diktirao da su svi koji su pokušavali da je zauzme odustajali.

U Dizdarevoj kuli se nalazi stalna postavka JU Muzej Tešanj. Naziv Dizdareva kula je dobila po dizdaru, upravitelju kule.

Kapetan koji je stoličio na vrhu kule je upravljao cijelim utvrđenjem, a dizdar posadom u kuli. Tu su bili pješadijski vojnici koji su bili zaslužni za odbranu grada. Stalna histoijska postavka 'Tešanj kroz stoljeća, od 15. stoljeća do 1918. godine' sadrži eksponate koji je Muzej sakupio, nešto darovnicom, a neki eksponati su kupljeni.