Tekija (Blagaj, BiH)

Tekija na vrelu Bune u Blagaju predstavlja značajan spomenik kulture iz ranog turskog doba u Bosni i Hercegovini. To je mjesto gdje su, posebnim ritualom, derviši obavljali – i danas obavljaju – zikr (slavljenje Boga).

Tekija u Blagaju pripadala je raznim derviškim redovima, najprije bektašijama, a zatim halvetijama i kaderijama. Danas je predvođena vekilom (zamjenikom šejha) nakšibendijskog reda.

Tekija na vrelu Bune osnovana je ubrzo nakon pada Hercegovine pod tursku vlast 1446. godine, a najkasnije oko 1520. godine. U tom najranijem, turskom periodu bektašizam je važio kao vladajuća ideološka doktrina u turskim osvajačkim pohodima, posebno kod akindžijske vojske (lake udarne konjice) i jeničara (janjičara).

Prvi spomen tekije u Blagaju

Prvi spomen tekiji u Blagaju nalazimo u Putopisu Evlije Čelebije, koji je kroz ovo mjesto proputovao 1664. godine. On kaže da je mostarski mufti efendija podigao uz litice izvora Bune jednu tekiju halvetijskog reda u kojoj derviši vode prijateljske razgovore i naučne diskusije. 

Obnova tekije

Na molbu Ačik-pašinu, Omer-paša Latas obnavlja tekiju, turbe i musafirhanu. S početka 1949. godine novi odron stijena i jedne košćele na Turbe, a 1951. godine na Tekiju. Radove na restauraciji izvršio je Zavod za zaštitu spomenika kulture BiH.

Protjerivanje 

Negdje oko 1952. godine, derviši su protjerani iz Tekije. Od tada se koristio više kao turistički objekat. Pred sami rat, derviši su se počeli vraćati u tekije, činiti zikr, organizirati mevlud svake prve subote u maju.

Vraćanje autentičnog izgleda Tekiji (2012)

Nosilac projekta obnove 600 godina stare tekije u Blagaju bila je Islamska zajednica u BiH, a turska agencija Fidan Tours uložila je novac u obnovu te joj je blagajska Tekija ustupljena na korištenje na 33 godine. Tekija je napokon poprimila svoj autentičan izgled koji je imala nekad.